Na Graničnom prelazu Bosanski Brod u aprilu ove godine u koordiniranoj i brzoj akciji, te uz primjenu Smjernica za postupanje pravosuđa u Bosni i Hercegovini u predmetima trgovine ljudima, identificirana je i zbrinuta žrtva međunarodne trgovine ljudima – petogodišnja djevojčica iz Njemačke. Akcijom je koordinirao tužilac iz Odsjeka za krijumčarenje ljudi i trgovinu ljudima Tužilaštva BiH, u saradnji sa Službom za poslove sa strancima BiH i Graničnom policijom BiH. Djevojčica je bila u pratnji stranog državljanina, koji je po nalogu postupajućeg tužioca zadržan u Službi za poslove sa strancima BiH, a ona je u skladu sa Smjernicama adekvatno zbrinuta i smještena u sigurnu kuću, nakon čega su kroz stalne kontakte postupajućeg tužioca sa tužilaštvom i policijom pokrenute aktivnosti kako bi se djevojčica vratila majci.

 

Projekt “Izrada pravosudnih smjernica za efikasnije procesuiranje slučajeva trgovine ljudima pred pravosudnim institucijama u BiH” implementirali su Centar za istraživanje politika suprotstavljanja kriminalitetu (CPRC), Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV) i Ministarstvo sigurnosti BiH, u okviru USAID-ovog Programa podrške zaštiti ljudskih prava (USAID/INSPIRE).

Prema riječima Eldana Mujanovića, voditelja projekta iz CPRC-a, posebno značajno je to što je VSTV usvojilo smjernice na osnovi kojih su glavni tužioci svih tužilaštava u BiH donijeli obavezujuća uputstva za postupanje u četiri oblasti koje smjernice obuhvataju.

 

“Smisao je bio da se unaprijedi praksa primjene nekih zakonskih instituta kojima je BiH u svoje zakonodavstvo uvela neke stvari iz konvencija koje je ratifikovala. Smjernicama se kroz četiri oblasti želi postići da se žrtvama trgovine ljudima olakša pristup naknadi štete od počinilaca krivičnog djela trgovine ljudima u krivičnom postupku, obezbijedi primjena odredaba o nekažnjavanju žrtava trgovine ljudima za počinjena krivična djela i prekršaje kao žrtve trgovine ljudima, te unaprijedi kažnjavanje korisnika usluga žrtava trgovine ljudima kao i kažnjavanje pravnih lica koja su učestvovala u izvršenju krivičnih djela trgovine ljudima”, kaže, potcrtavajući kako pored navedenog slučaja, smjernice za kratko vrijeme već imaju efekta.

“Prema povratnim informacijama koje smo dobili, smjernice su od predstavljanja u oktobru 2023. Godine primijenjene već u nekoliko slučajeva, na državnom i drugim nivoima. Zahvaljujući edukacijama koje smo proveli već je prilično rašireno shvatanje da je to sada dio sistemskih aktivnosti, da se mora po tome raditi i da se u svim konkretnim slučajevima jednostavno mora postupati po tim dokumentima, pogotovo kada su u pitanju tužioci. Sudije također imaju jedan edukacijsko-upućujući materijal za sve četiri oblasti kada donose odluke kako postupati, i definitivno se za kratko vrijeme  vidi napredak i promjena u praksi na bolje”.

Glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić kaže kako su u ovoj pravosudnoj instituciji prepoznali značaj Smjernica:

“Nakon što je VSTV usvojilo Smjernice, odmah sam donio Obavezujuća uputstva za sve tužioce u pogledu primjene Smjernica na predmete trgovine ljudima. Znam da su i drugi glavni tužioci donijeli svoja obavezna uputstva i vjerujem da će biti primjenjivana u predmetima kao što se primjenjuju i u ovom Tužilaštvu. Slučaj djevojčice pronađene u Brodu samo je jedan u nizu gdje je Tužilaštvo BIH primijenilo Smjernice i Obavezna uputstva s ciljem zaštite prava žrtava. Svjesni smo da se radi o teškom krivičnom djelu koje ostavlja dalekosežne posljedice po žrtve i zbog toga, a naročito kada su u pitanju djeca, uvijek ćemo prioritetno postupati i implementirati postojeće pravosudne smjernice za zaštitu žrtava trgovine ljudima".

Eldan Mujanović dodaje kako je kod ovakvih slučajeva posebno važno blagovremeno identificirati žrtve, u čemu, između ostalog, Smjernice igraju veoma važnu ulogu:

“Generalno problem u BiH i u svijetu jeste identifikacija žrtava trgovine ljudima, jer to nije neko ko digne ruku i kaže ‘pomozite mi ja sam žrtva trgovine ljudima’ s obzirom da ni sami često nisu toga svjesni. Zato se posebno i vrlo teško, na osnovi nekih indikatora i od različitih aktera, obično prvo prepoznaju kao potencijalne žrtve, pa se tek utvrđuje status. Tako da će smjernice doprinijeti i boljoj identifikaciji žrtava, uz jedan široki mehanizam u kojem svi sudjeluju kako bi došli do tog rezultata”.

 

Kada su u pitanju konkretne četiri oblasti kroz koje smjernice pružaju podršku žrtvama i potencijalnim žrtvama, iz CPRC-a ističu kako su sve podjednako važne, ali da je posebno bitno što su kroz projekt istaknute oblasti kažnjavanja korisnika žrtava trgovine ljudima, te odgovornost pravnih osoba za trgovinu ljudima.

“Kažnjavanje korisnika usluga je jedan od novih strateških pravaca u borbi protiv trgovine ljudima, Naziva se demand reduction-smanjenje potražnje, i Evropska unija ga u okviru nove direktive za borbu protiv trgovine ljudima prihvata kao jedan od najvažnijih pravaca u borbi protiv trgovine ljudima. Shvatili su da klasični koncept pronađi-otkrij-dokaži, trgovce smjesti u zatvor, žrtve u sigurnu kuću, ne funkcioniše do kraja jer potražnja sve diktira”, kaže, dodajući kako u CPRC-u nastoje na mala vrata uvesti taj koncept u BiH:

“Sada imamo pretpostavke, smjernice, i prije svega zakonski osnov za sve to. Po međunarodnim konvencijama, ali i po našem zakonodavstvu, onaj ko konzumira usluge žrtava trgovine ljudima je odgovoran za to. Najčešće su to korisnici seksualnih usluga žrtava trgovine ljudima, kao i korisnici proizvoda i usluga koje su rezultat prisilnog rada. Zakon je rekao ‘korisnik žrtava trgovine ljudima’, i  korištenje bilo kojeg oblika rada ili usluga koji su proistekli iz takvog aranžmana, a da vi znate da je to, ili da je na nivou eventualnog umišljaja, je kažnjivo”.

Odgovornost pravnih osoba za trgovinu ljudima, pojašnjava Eldan Mujanović, potpuno je nova oblast obrađena u Smjernicama:

“Ova oblast je u cijelom svijetu danas možda najaktuelnija, pogotovo kada je riječ o takozvanim lancima opskrbe. Čak mnoge velike korporacije usklađuju svoje poslovanje sa standardima zaštite ljudskih prava i društveno odgovornog poslovanja, kako bi bili sigurni da se u lancima opskrbe ne koriste usluge žrtava trgovine ljudima, pogotovo prisilnog rada i prisilnih usluga. Čak idu i sa autoregulacijom, pa poznati lanci hotela na primjer postave oznaku da su proveli sve politike prevencije trgovine ljudima u lancima opskrbe. Mi smo sad pokrili ovaj pravosudni aspekt, kada dođe do toga da je pravna osoba involvirana u trgovinu ljudima, da kao pravna osoba bude i procesuirana. Naše zakonodavstvo predviđa tu vrstu odgovornosti pravnog lica”

Posebno mjesto u Smjernicama zauzima i oblast nekažnjavanja žrtava trgovine ljudima:

“Postoje slučajevi prisiljavanja na činjenje krivičnih dijela, takozvani “forced criminality” koji se direktno povezuje sa smjernicom za nekažnjavanje žrtava. Trgovci ljudima nerijetko prisiljavaju žrtve da čine krivična djela u njihovu korist, na primjer da prodaju drogu ili džepare, i onda se dešava da pravosudne institucije, policija, tužilaštva i sud kažnjavaju te osobe, ili ih tretiraju kao konvencionalne počinitelje krivičnih djela, a ustvari oni svo vrijeme tvrde da su natjerani da to rade. Zato ove smjernice daju određene međunarodne standarde i sudsku praksu gdje je ta ‘vododijelnica’, gdje je njihova odgovornost, a gdje ne bi trebali biti procesuirani. I to je obaveza iz zakona i međunarodnih konvencija”.

Smjernica koja se odnosi na naknadu štete ima za cilj humanizaciju postupka koliko je to moguće, te da se žrtve ne izlažu dodatnim traumama i troškovima.

“Kad se počinitelj trgovine ljudima procesuira, zakon omogućava da se odmah u okviru tog krivičnog postupka riješi imovinsko-pravni zahtjev. Upravo je zato važno da smo izradili i ovu smjernicu, a VSTV usvojio i tužilaštvima uputio uputstvo šta sve tužilac mora uz optužnicu pripremiti, skupa sa nevladinim organizacijama koje pomažu u svemu tome. Pravimo neka sistemska rješenja da se taj imovinsko-pravni zahtjev riješi, i da se žrtvama isplati kompenzacija, odnosno šteta, za šta pravni osnov postoji već duži niz godina”, kaže Eldan Mujanović, dodajući kako je ova smjernica posebno važna za nevladine organizacije koje se bave borbom protiv trgovine ljudima na terenu i pružaju podršku žrtvama i potencijalnim žrtvama:

“Nastojimo dati svoj doprinos, jer svako ima neku svoju ulogu – mi se ne bavimo direktno žrtvama i njihovim smještajem – to rade Žene sa Une, Centar ženskih prava, EMMAUS i drugi partneri, a ono što mi radimo njima pomaže u tom radu, pa sada kada se pokrene slučaj, tužilac ima obavezujuće uputstvo i više nije ‘hoće-neće?’, sad mora, i njima su otvorena vrata da rade, dobili su sistemsko rješenje. Obavezujuće uputstvo kaže da se mora pripremiti imovinsko-pravni zahtjev, i to što ga neko osporava više nije argument. Nepostupanje po obavezujućim uputstvima je disciplinski prekršaj tužilački. Sutra ćemo svi mi raditi nešto drugo, ali će iza ovog projekta ostati sistemski mehanizam. Neovisno od toga ko će se tim baviti, ovo je sistemsko rješenje koje trajno ostaje”.

Iz CPRC-a posebno ističu edukacije u saradnji sa Centrom za edukaciju sudija i tužilaca (CEST) Federacije BiH i Centrom za edukaciju sudija i tužilaca (CEST) Republike Srpske koje su održane u Sarajevu, Tesliću, Banjoj Luci, Neumu i na Igmanu, i kroz koje je prošlo više od 110 sudija, tužilaca i stručnih saradnika.

 

“Educirani su i treneri za koje je urađen i priručnik kako da drže obuku na temu obavezujućih smjernica, edukacije su ušle u godišnje programe edukacije sudija i tužilaca koje odobrava VSTV, i svi tužioci, sudije i saradnici koji prolaze te edukacije dobijaju bodove koji ulaze u njihov godišnji fond edukacija, što je također dio sistemskog rada”, kaže projektni asistent Bekir Rizvo, dok drugi član tima CPRC-a na projektu Aida Ćurić po struci pravnica, kaže kako joj je uz sav angažman bilo i lično korisno i interesantno sarađivati sa ostatkom tima, i raditi na važnim oblastima:

“Mislim da je jako bitno našem sistemu pružiti istraživačku i naučnu podršku, pogotovo kod predlaganja novih zakonskih okvira u svim oblastima. Konkretno CPRC se bavi krivičnim pravom i povezan je sa krivičnim pravosuđem, gdje mislim da pruža naučnu podlogu i podršku pravosudnim organima, podršku struci”.

Na osnovi urađenog kroz prvi spomenuti projekat tokom kojeg su izrađene Smjernice, u CPRC-u provode i projekt “Podrška Ministarstvu sigurnosti u izradi Strategije suprotstavljanja trgovini ljudima u BiH 2024 – 2027. i jačanju kapaciteta vezanim za smanjenje potražnje za uslugama trgovine ljudima”, također podržanog kroz Program podrške zaštiti ljudskih prava (USAID/INSPIRE):

“Pružili smo podršku Ministarstvu sigurnosti BiH da izradi novu Strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima u BiH, u čemu smo doprinijeli kao organizacija koja je još 2012. godine s britanskom vladom izradila prvu državnu strategiju u suprotstavljanju trgovini ljudima ikada napravljenu i usvojenu od strane Vijeća ministara BiH. Koristeći svoje prethodno iskustvo radili smo sa Ministarstvom sigurnosti BiH, i svim akterima, vladinim i nevladinim, međunarodnim, provodili konsultacije, a ministar sigurnosti BiH oformio je i radnu grupu koja je obuhvatala kantone, entitete, i sve nivoe vlasti.  Zajednički smo usaglasili konačni tekst državne strategije, proveli ga kroz procedure, dobili pozitivna mišljenja, i ministar sigurnosti BiH je Strategiju uputio na usvajanje u Vijeće ministara BiH koje je treba usvojiti kao novu politiku BiH u ovoj oblasti u narednih četiri do pet godina”, pojašnjava Eldan Mujanović, dodajući kako sve iz prvog projekta ulazi u Strategiju:

“Sve četiri spomenute oblasti iz Smjernica ponovo se adresiraju i kroz Strategiju, te se svi ponovo obavezuju da će raditi na njihovoj implementaciji i na praćenju svih standarda. BiH od 2012. godine ima kontinuitet u strateškom adresiranju trgovine ljudima i kroz svaki strateški ciklus se donose dokumenti koji su ključni politički i pravni okvir za djelovanje svih aktera, među kojima su i akcioni planovi doneseni u funkciji implementiranja ranije, a koji će usvajanjem nove Strategije biti ažurirani. Za 14 akcionih planova – državni nivo, dva entiteta, 10 kantona i Brčko distrikt, zaduženi su koordinacioni timovi čiji će posao sada biti lakši, evaluiraće se do sada urađeno, uskladiti sa novom Strategijom i izraditi novi akcioni planovi, i to je posao koji bi trebao uslijediti već od ove jeseni.”.

Kada su oba projekta u pitanju, Mujanović ističe “potpunu, iskrenu i dobronamjernu tripartitnu saradnju - CPRC, Ministarstvo sigurnosti BiH, te VSTV sa CEST-ovima.

“Čak dolazimo iz tri različita sektora: nevladin sektor, izvršna vlast i pravosuđe, ali smo odlično sarađivali, i bez takve saradnje bismo teško sve ovo mogli uraditi. Vjerujem da je tome doprinijela i ‘četvrta strana’ u svemu, a to je činjenica da je sve bilo pod kišobranom USAID-a i programa USAID/INSPIRE, i taj multilateralan pristup se definitivno pokazao kao dobar”

Iza projekta, zaključuju iz CPRC-a, uz sve urađeno ostaju važni dokumenti, upute i obavezujuće smjernice zahvaljujući kojima će sve ono na čemu se radilo trajno ostati u sistemu:

“Ostaje publikacija vezana za istraživanje sudske prakse koja svim zainteresiranima daje orijentire o tome kako je do sada izgledala sudska praksa, kao i gdje su preporuke za poboljšanje. Ostaje tekst smjernica za sve četiri oblasti, koje su jako dobri, edukativni, instruktivni i upućujući materijali za sudove, tužilaštva i sve profesionalce u oblastima. Ostaje priručnik za trenere koji će zajedno sa CEST-ovima dalje provoditi edukacije iz ove oblasti, biće pripremljen i priručnik za procesuiranje korisnika usluga na kojem trenutno radimo kao i provedena kampanja podizanja svijesti javnosti kako bi znali da je to kažnjivo. Naravno, tu je Strategija kao glavni političko-pravni okvir po kojem će svi akteri u državi postupati”.