Helsinški odbor za ljudska prava nevladina je organizacija posvećena promociji, zaštiti i monitoringu stanja ljudskih prava u zemlji ali i regionu. Organizacija je svoje aktivnosti usmjerila i na edukaciju građana, posebno mladih, o temeljnim vrijednostima na kojima su zasnovana ljudska prava, kao i oblast tranzicione pravde.

Projekat “Sigurne škole za LGBTI mlade - Za slobodu u različitosti izvan četiri zida!” koji Helsinški odbor realizira uz podršku USAID-a kroz Program podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE fokusiran je na rad sa mladima, njihovim profesorima, pedagozima, psiholozima i drugim stručnim saradnicama u školama, kako bi organizacija širom BiH doprinijela prevenciji diskriminacije i nasilničkog ponašanja nad LGBTI mladima. Upravo kreiranje i jačanje mreže i kapaciteta ovih aktera na lokalnom nivou pomoglo je ovoj organizaciji da u deset lokalnih zajednica (Bijeljina, Brčko, Tuzla, Zenica, Višegrad, Goražde, Foča, Trebinje, Livno i Bihać) stvori platformu za rad na LGBTIQ problematici i doprinese poboljšanju položaja LGBTI osoba, ne samo u navedenim zajednicama, nego i općenito.

Velikim uspjehom smatraju zainteresiranost srednjoškolaca da učestvuju u fokus grupama i nauče nešto više o ovoj temi, a naročito promjenu stavova kod pojedinaca koji su imali negativne stavove o temi na početku fokus grupa, a potom bili zainteresirani da pitaju, diskutuju, ili budu upućeni na izvore iz kojih mogu saznati mnogo toga o problemima LGBTI osoba u BiH.

“Rezultati provođenja fokus grupa sumirani su u Izvještaju srednjoškolaca o LGBTI problematici u BiH sa preporukama, te su poslužili kao osnova za kreiranje programa jačanja kapaciteta PEPSI službi, te smo se tako u okviru ovog procesa najviše fokusirali na ulogu škola i vjerskih zajednica u prevenciji nasilja, homofobičnom nasilju kao posebnom obliku vršnjačkog nasilja, te metodama prevencije diskriminacije i nasilničkog ponašanja nad LGBTI mladima u školskom okruženju. Ova edukacija podstakla je dijalog među učesnicima na koji način bi se mladi mogli edukovati o LGBTI problematici, te ohrabrila kreiranje zajedničkih inicijativa ovih aktera sa područja različitih lokalnih zajednica, a u pravcu spriječavanja homofobije i nasilja“, navodi Mirjana Ćuskić, edukatorica o ljudskim pravima u Helsinškom odboru za ljudska prava.

Dodaje i da trenutno, lokalni PEPSI timovi rade na kreiranju Univerzalnog priručnika za prevenciju diskriminacije i nasilničkog ponašanja nad LGBTI mladima u BiH, koji će između ostalog, da sadrži i preporuke za konkretno djelovanje stručnjaka u praksi, te pomoći onima koji su su svakodnevnom kontaktu sa mladima u školama da doprinesu spriječavanju svih oblika nasilja i diskriminacije zasnovanih na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.

Kada je riječ o promjenama u posljednjem periodu u pogledu zaštiti LGBTQI prava u Bijeljini, Mirjana kaže: „Nažalost, opšta društvena i politička situacija uzrokuje različite opstrukcije u pogledu zaštite ljudskih prava, naročito kada su u pitanju marginalizovane grupe, kao što su LGBTIQ osobe, na području Republike Srpske. Neke od njih su govor mržnje prema LGBTIQ osobama od strane političkih predstavnika, zabrana dijaloga o LGBTI pravima u okviru obrazovnog sistema, te opšti trend porasta različitih oblika nasilja i pritisaka na civilno društvo. To u velikoj mjeri otežava i našu aktivističku borbu za bolji položaj ljudskih prava, naročito na lokalnom nivou. Ipak, upravo kroz ovakve inicijative uspijevamo činiti male korake u pogledu zaštite ljudskih prava LGBTIQ osoba, počevši od neformalnih susreta aktivista sa područja grada Bijeljina, pa sve do planiranja i realizacije zajedničkih aktivnosti i projekata usmjerenih na stvaranje sigurnog i slobodnog društva u BiH.“

Međutim, navodi i da je posebno ohrabrujuće to što institucije vlasti u BiH posljednjih godina u prepoznaju probleme i potrebe koje imaju LGBTI osobe u BiH: „To prepoznavanje se u konačnici vidi i kroz usvajanje Akcionog plana za unaprijeđenje prava LGBTI osoba u BiH. U realizaciju naših aktivnosti uvijek rado uključujemo i predstavnike institucija, jer smatramo da jedino sinergija nadležnih institucija i civilnog društva može doprinijeti poboljšanju položaja LGBTI osoba u BiH.“

Također, smatra i da nije moguće reći kako u ovom pogledu Helsinški odbor za ljudska prava nailazi uvijek na podršku nadležnih institucija, ali često se desi da takav vid podrške dobiju od pojedinaca iz institucija koje im pomažu da kreiraju i takva partnerstva.

„Aktivnosti koje smo do sada realizovali u programima zaštite ljudskih prava LGBTI osoba pokazale su da predstavnici nadležnih institucija uglavnom ne raspolažu adekvatnim kapacitetima da se zagovaraju bolji položaj LGBTI osoba u BiH, te da takav vid nesenzibilisanosti često dovodi do stvaranja predrasuda i otežane saradnje“, navodi ona.

Još od Programa podrške marginalizovanim grupama, Helsinški odbor je u svoje aktivnosti uključivao institucije. U saradnji sa lokalnim komisijama za ravnopravnost polova, organizacija je radila na izradi dokumenata lokalnih mjera koji se odnose unaprijeđenje položaja LGBTI osoba u različitim oblastima života, kao što su zaštita od nasilja, zdravstvo, socijalna zaštita, obrazovanje, zapošljavanje, sloboda okupljanja i udruživanja i slično.

„Ti dokumenti razmatrani su na sjednicama lokalnih parlamenata, što je omogućilo da, uprkos, pretežno negativnim stavovima članova lokalnih parlamenata, pokrenemo konstruktivni dijalog o ovim pitanjima. Kroz projekat „Jednake šanse za zapošljavanje i dostojanstvo na radu LGBTIQ osoba“ koji smo realizovali uz podršku USAID-a kroz Program podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE tokom 2021. i 2022. godine, realizovali smo istraživanje o položaju LGBTI osoba u oblasti rada  i zapošljavanja, te smo sa predstavnicima Ministarstava rada, predstavnicima sindikata, udruženjima poslodavaca na osnovu rezultata ovog istraživanja radili smo na izradi programa jačanja kapaciteta predstavnika nadležnih institucija i prijedloga za zakonske, političke i društvene promjene kako bismo doprinijeli boljem položaju LGBTI osoba u BiH“, ističe Mirjana.

Trenutno u okviru projekta “Sigurne škole za LGBTI mlade - Za slobodu u različitosti izvan četiri zida!” Helsinški odbor za ljudska prava sarađuje sa stručnim kadrom iz škola sa područja 10 lokalnih zajednica u BiH, te su im aktivnosti usmjerene ka jačanju kapaciteta onih koji rade sa mladima kako bi se doprinijelo stvaranju sigurnog prostora u školama bez nasilja i diskriminacije.

Mirjana posebno ističe važnost podrške drugih organizacija u ovom procesu: „Kroz sve aktivnosti koje smo realizovali uz podršku USAID-a, imali smo nesebičnu podršku organizacija koje se bave istim ili sličnim problemima. Na prvom mjestu to su bili naša partnerska organizacija Asocijacija za demokratske inicijative, potom Tuzlanski otvoreni centar, Sarajevski otvoreni centar, ONA u BiH i Centar za psihološku podršku SENSUS. Ova podrška i zajednička saradnja koju nam je omogućio Program podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE pomogla nam je da u svojim idejama i inicijativama budemo bolji i efikasniji, da iskustva i izazove drugih kolega koristimo kao dragocjen resusrs u zajedničkoj aktivističkoj borbi i da se na taj način usavršavamo i rastemo i lično i profesionalno.“

Procesi procjene organizacijskih kapaciteta i organizacijskih performansi za Helsinški odbor za ljudska prava bili su vrlo značajan korak: „S obzirom na to da smo se od perioda pandemije COVID-19 suočavamo sa brojim organizacionim poteškoćama, prvenstveno sa nedostatkom radne snage, a potom i sa potrebom unaprijeđenja odnosa naše organizacije prema našim ciljnim grupama i široj društvenoj zajednici, ovi procesi pomogli su nam da mapiramo svoje trenutne nedostatke i unaprijedimo naše potencijale i djelovanje. Da bi organizacija mogla ostvariti značajne rezultate u zajednici, neophodno je da prvo poboljša svoje kapacitete, kako bi bila u prilici biti aktivnija i svrsishodnija u pogledu odnosa prema ciljnim grupama i zajednici. Takođe, svojim ličnim primjerom i poboljšanim djelovanjem, organizacije mogu motivisati druge da unaprijeđuju svoje kapacitete i performanse i na taj način postanu društveni zagovarači pozitivnih promjena u BiH.“

Mirjana smatra i da je vrlo važna za organizaciju i osoblje u organizaciji bila mentorska podrška u ovim procesima, zahvaljujući kojoj su uspješno unaprijedili indeks organizacije, koja sada predstavlja pozitivnu promjenu u zajednici.

Smatrajući da situacija u društvu kada je riječ o poštivanju ljudskih prava manjina u BiH nasuprot očekivanjima i deklarativnim obećanjima vlasti, ide u pravcu pogoršanja ljudskih prava manjina, Helsinški odbor za ljudska prava započeo je nedavno i sa projektom “Jačanje kapaciteta lokalnih lidera protiv diskriminacije LGBT osoba u BiH”.

„Više je razloga zašto se pogoršavaju prava manjina u BiH, ali svakako da je jedan od značajnih razloga neznanje i odsustvo potrebnih i tačnih informacija o obavezama države BiH i njenih institucija prema manjinama, ali i neznanje i nekompetentnost u društvu u cjelini, gdje nažalost nosioci javnih funkcija ili lideri u lokalnim zajednicama znaju vrlo malo ili skoro ništa o evropskim standardima ljudskih prava kada su u pitanju manjine. Naslijeđeni stereotipi iz prošlih vremena, odsustvo demokratskih procesa i standarda, te niska politička kultura i niska odgovornost u institucijama dovode do toga da su pripadnici LGBT zajednice najčešće žrtve diskriminacije fizičkih napada, omalovažavanja i ponižavanja i isključenosti iz društva. Mnogi lideri u lokalnim zajednicama u BiH deklarativno se zalažu za toleranciju, demokratske standarde i poštovanje ljudskih prava kada su u pitanju etničke i neke druge manjine, ali kada su u pitanju pripadnici LGBTQ populacije nisu spremni da otvoreno podrže poštovanje ljudskih prava tih osoba i garanciju ostvarivanja svih onih prava koja im pruža Ustav BiH“, navodi ona.

Zato je cilj projekta „Jačanje kapaciteta lokalnih lidera protiv diskriminacije LGBT osoba u BiH“ da doprinese stvaranju sigurnog i nediskriminatornog prostora za LGBT osobe u BiH, kroz unaprijeđenje kapaciteta  lokalnih aktera da se djelotvorno zalažu za ostvarivanje prava LGBT osoba, te da se  pitanja od važnosti za LGBT osobe integrišu u sve aktivnosti na lokalnom nivou.

„Ovim aktivnostima želimo unaprijediti povećanje kapaciteta relevantnih lokalnih aktera da se djelotvorno i dugoročno zalažu za ostvarivanje prava LGBT osoba, kroz integrisanje pitanja od važnosti za LGBT osobe u sve lokalne aktivnosti, te podstaći kreiranje lokalnih kampanja podrške ljudskoj slobodi i inicijativa usmjerenih protiv diskriminacije LGBT osoba. U periodu od 18 mjeseci, Helsinški odbor za ljudska prava realizovaće na području Bijeljine, Brčkog, Banja Luke, Bihaća, Trebinja i Mostara aktivnosti usmjerene na jačanje kapaciteta lokalnih aktera da se zalažu za afirmaciju i zaštitu ljudskih prava LGBT osoba, te osmišljavaju kampanje podrške ljuskoj slobodi i pokreću zajedničke lokalne inicijative kako bi doprinijeli smanjenju diskriminacije i nasilja nad LGBT osobama u BiH“, ponosno kaže Mirjana.

U periodu koji slijedi, ova organizacija će u lokalnim zajednicama organizirati edukacije za mlade u okviru projekta „Sigurne škole za LGBTI mlade - Za slobodu u različitosti izvan četiri zida!”. Cilj edukacija je poboljšati nivo znanja i razumijevanja različitosti i potreba LGBTI zajednice, te pružiti osnovne vještine učenicima za efektivnu interakciju i komunikaciju sa LGBTI osobama: „Fokus je na osnaživanju učenika da preispitaju svoja lična uvjerenja, vrijednosti, predrasude, koje svi posjedujemo. Nakon ovih programa, učenici će biti u stanju razumjeti ponašanje, vrijednosti, uvjerenja, norme i potrebe LGBTI populacije te izazove sa kojima se oni susreću“, kaže ona.

Također ova organizacija će realizirati i lokalna istraživanja o homofobiji i njenim uzrocima, ali i nastaviti unaprijeđivati svoje kapacitete u skladu sa Strategijama za jačanje organizacijskih kapaciteta i performansi koje su nam bile dragocjen alat na putu do naših ličnih i organizacijskih promjena na bolje.